PRILOG POZNAVANJU PTICA ROŽAJSKOG KRAJA (I) – dr Rifat Muković
PRILOG POZNAVANJU PTICA ROZAJSKOG KRAJA
Rožajski kraj svojim raznolikim geomorfološkim karakteristikama i bujnom vegetacijom predstavlja dom i utočište mnogobrojnim vrstama ptica. Opština Rožaje obuhvata sjeveroistočni i istočni granični pojas Crne Gore sa prostorom od 432 km kvad. Raspon nadmorske visine ide od najniže tačke koja iznosi 760 mnv do najvisočije koja iznosi 2403 mnv.
U reljefnoj fizionomiji naš kraj se ističe bogatim planinskim vijencima Hajle i okolnih planina ( Žlijeb, Ahmica, Rusulija, Smiljevica ), čiji vrhovi prelaze 2000 mnv, te izvorištem i kanjonom rijeke Ibar, sa brojnim pritokama koje poprečno presijecaju rožajsku kotlinu, gradeći brojne i živopisne klisure obrasle bujnom vegetacijom. Navedeni planinski vijenci se globalno svrstavaju u sjeverne Prokletije te se time ističe njihov izrazito planinski sadržaj. Sjeverni i sjeverozapadni pojas rožajske opštine čine planine i podgorine sa nižom nadmorskom visinom koje se karakterišu mozaikom pašnjačko-livadskih terena prošaranih mješovitim šumama.Vegetacijsku šarolikost našega kraja odredjuju čuvene rožajske crnogorične šume smrče, jele, bora, munike i malike, smještene najvećim dijelom u podnožjima planinskih lanaca, te bjelogorične šume u nižim spratovima i duž riječnih tokova.
Za klimu rožajskog kraja globalno se može reći da se odlikuje kratkim i toplim ljetima te dugim i hladnim zimama sa obilnim padavinama.
Navedene geomorfološke karakteristike i klimatski faktor primarno odredjuju karakter rožajske ornitofaune.
Svima je poznato da bez ptica, koje su glavni regulator broja insekata, planeta zemlja ne bi mogla biti čovjekovo stanište. Ptice su sinonim slobode i nesputanog života pa tako, bez kofera u ruci, prelijeću sva prostranstva zemljine kugle ne obazirući se na granice što su ih ljudi postavili. Ovaj prikaz predstavlja samo djelić bogatoga ptičjega svijeta rožajskoga kraja.
Perdix perdix – jerebica
E: Partringe
D: Rebhuhn
Jerebica je lijepa i vrlo osjetljiva ptica.Uspjela je da preživi uprkos brojnim neprijateljima među kojima je i čovjek. Gnijezdi se jednom, a rijetko dva puta u sezoni. Gnijezdo je uvijek na tlu u gustišu trave ili neke kulture.
Ove dvije jerebice, kao da se dogovaraju kako da nađu zadnje mrvice hrane u zimskoj oskudici.
Columba livia – golub pećinar, domaći golub
E: Rock – Dove
D: Felsentaube
Golub pećinar je od prije 7 – 8 godina riješio da napusti litice u kanjonu Ibra i nastani se u samom gradskom sedište.
Jedno toplo proljećno jutro zatekao sam družinu golubova kako se bezbrižno brčkaju u čistoj vodi Ibra. Domaći golub se gnijezdi više puta u toku godine a polog se sastoji od dva jaja.
Cuculus canorus – Kukavica
E: Cuckoo
D: Kuckuck
Siguran znak da je proljeće definitvno došlo je trenutak kada se iz dubine homara, javi kukavica svojim poznatim „Ku – ku“ . Nije baš omiljena zbog toga što drugoj ptici u gnijezdo podmetne svoje jaje ali je kukavica ipak lijepa ptica i nadasve korisna jer jedino ona tamani čupave gusjenice kojih se svaka druga ptica kloni.
Jednog aprilskog dana ova kukavica mi je mirno pozirala na tek opupjeloj jabukovoj krošnji.
Kukavica u vrijeme gniježđenja položi oko 16 jaja. Na jesen se seli za jug Afrike.
Upupa epops – Pupavac
E: Hoopoe
D: Wiedehopf
U mnoštvu predivnih ptica rožajskoga kraja ovaj šareni vragolan mi je jedna od najmilijih ptica. U našem narodu postoji vjerovanje da pupavci umiju da se smiju, i nikada nijesam rekao da to nije istina! Jeste, pupavci stvarno znaju da se smiju! Napravite veštačku kućicu negdje u dvorištu na skrovitom mjestu i pupavac bi vam mogao biti prvi komšija. Gnijezdi se dva puta u godini. Pupavac je selica.
NASTAVIĆE SE…
