POEZIJA  RADONJE VEŠOVIĆA – prof. dr Draško Došljak

 

Prof. dr Draško Došljak

POEZIJA  RADONJE VEŠOVIĆA

Povodom  100 godina od rođenja akademika Radonje Vešovića (2024 – 2011), u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, objavljem je izbor iz njegove poezije, koji je priredila  i predgovor napisala profesorica Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Vesna Vukićević-Janković. 

U biografiji crnogorskog  pjesnika, esejiste, revolucionara Radonje Vešovića piše:  „Rođen je 8. decembra 1924. godine, u selu Rijeka Marsenića kod Andrijevice. Školovao se u svom rodnom mjestu, Trepči, Peći, Beranama i u Beogradu. Učestvovao je u NOB-u od 1941. do 1945. godine; učesnik u Pljevaljskoj bici i u Stroju u Rudom. Dva puta ranjavan. Živio je u Beogradu od 1944. godine, a zatim od 1949. do 1956. u Cetinju i Titogradu, kada se vraća u Beograd. Bio je 1944. godine saradnik u listu `Omladina` Beograd, zatim redaktor u Unutrašnjoj službi Tanjuga i pomoćnik urednika. Od 1949. godine urednik je u cetinjskoj `Pobjedi`, upravnik Cetinjskog narodnog pozorišta, vladin službenik informacija, urednik esejistike u beogradskoj `Kulturi`savjetnik u Savjetu federacije. Bio je član Saveza književnika Jugoslavije od 1951. godine; član uredništava `Stvaranja`, urednik ` Narodne kulture` i `Susreta`, predsjednik Kluba kulturnih radnika – Cetinje, redaktor i urednik raznih književnih izdanja, sekretar Udruženja književnika Srbije i sekretar Aktiva pisaca komunista pri gradskom komitetu SKJ Beograd. Bio je član Savjeta Republike Crne Gore, na što je javno dao ostavku, kao i na članstvo SKJ, 1985. godine.

Nosilac je Spomenice 1941. godine, Ordena za hrabrost, Ordena bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, Ordena Republike sa zlatnim vijencem, Ordena zasluga za narod i mnogih plaketa. Za svoj umjetnički rad dobio je sljedeća priznanja: Nagrada Udruženja književnika Crne Gore, Nagrada `Četvrti jul` SUBNOR-a Jugoslavije, Trinaestojulska nagrada Crne Gore, Nagrada `Oslobođenja Ivangrada`.

Za dopisnog člana Društva za nauku i umjetnost Crne Gore (kasnije Crnogorske akademije nauka i umjetnosti) izabran je 6. marta 1973.godine, a za redovnog člana 1. marta 1985. godine. Umro je 2. oktobra 2011. godine u Beogradu, gdje je i sahranjen“.

Radonja Vešović  je obbjavio  sljedeće knjige: poezija – „Vijorenja“, „Gajtan vode u dolini“, „Krčag na vjetru“, „Iza riječi“, „Rađanje svjetla“ (izbor), „Doba željno sebe“ (autorski izbor) i „Kad vrijeme stane“  (izbor); proza – „Kolona i vidici“, „Ratni put Prve proleterske brigade“, „Mač što mačeve siječe“ (putopis iz Vijetnama), „Vrijeme što čeka vrijeme“ ( izbor iz eseja i članaka). 

Knjigu „S one strane kamenog ćutanja“ – izbor iz Vešovićeve poezije –  (urednik akademik Pavle Goranović), profesorica Vesna Vukićević-Janković je podijelila u sljedeće cikluse: „Pola je mene na pučini“ ( 15 pjesama), „Nasljednici“ (21 pjesma),  „Iza riječi“ ( 11 pjesama), „Sjeme pjesme“ (6 pjesama) i „Nečiji koracipomojoj samoći“ (21 pjesma).

U predgovoru ovoga pjesničkog izbora, profesorica Vukićević-Janković piše: „Stvaralački put akademika Radonje Vešovića označila je poligrafija – pisao je lirsku i lirsko-epsku poeziju, zatim dokumentarnu, istorijsku, memoarsku i putopisnu prozu, bavio se esejistikom i kritikom, publicistikom i polemikom, prevodio je sa ruskog i francuskog jezika. Dakle, tokom više od sedam decenija neumornog spisateljskog pregalaštva, on je svojim kreativnim, etičkim i estetičkim valerima utiskivao svoj prepoznatljiv znak na putu crnogorske književnosti od druge faze pokreta socijalne literature do prve decenije XX vijeka“.

Zbirka „S one strane kamenog ćutanja“ sadrži ukupno  74 pjesme, koje reprezentuju  pjesničko stvaralaštvo Radonje Vešovića. U pjesmi „Dižem ovu čašu“, Vešović pjeva:

„Dižem ovu čašu za čas onaj koji

ovdje, nikad neće moći, da se kune  –

dok smo ovo što smo –  na svome i svoji.

Dok su nam godine dobrih djela pune“.

U zaključku odličnog predgovora, prof. Vesna Vukićević-Janković ističe: „Svojom izvornom poetskom snagom, raznovrsnošću, obuhvatnošću tema, ugradnjom crnogorskih usmenih kodova i prizivanjem dubina kolektivnog sjećanja, raznovrsnim pjesničkim postupcima i samosvojnom poetikom i ljudskom stamenošću, akademik Radonja Vešović označio je jedan najznačajnijih potpornih stubova crnogorske književnosti. Upravo zbog toga, a povodom obilježavanja sto godina od rođenja, dužni smo da njegovu poeziju ponovo iščitamo i prevrednujemo“.

Upravo, ova knjiga izbora iz poezije Radonje Vešovića je prilika da se ponovo vratimo čitanju i tumačenju njegovih stihova. Izdavaču Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti i priređivateljki prof. dr Vesni Vukoćević-Janković čestitamo na knjizi koja na pravi način obilježava sto godina od rođenja Radonje Vešovića. 

 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.