prof. dr Blagoje Vujisić – Šta je haiku?

ŠTA JE HAIKU?

U posljednje vrijeme stiče popularnost poseban vid poezije, haiku poezija, pa, u kratkim crtama, dajemo objašnjenje ove pjesničke forme.
Haiku je pjesnička forma, porijeklom iz srednjevjekovnog Japana, koja je ostala i do danas jednom od najpopularnijih formi njihove poezije. Mnogi je nazivaju „najkraćom pjesmom na svijetu“, s obzirom da je tradicionalni haiku kratka pjesma od tri stiha sa pet slogova u prvom, sedam u drugom i pet u trećem stihu. Za razliku od tradicionalnog haikua, slobodni ili moderni haiku može imati više ili manje od sedamnaest slogova. Obično se u prvom stihu daje slika, u drugom radnja, a u trećem zaključak, mada se ovo pravilo ne mora uvijek ispoštovati.
Ali nije svaka pjesma od tri stiha i sedamnaest slogova (razne lirske pjesme od tri stiha, aforizmi i slične kratke forme) haiku, jer osnova haikua je „haiku trenutak“, tj. pjesnikov doživljaj određenog događaja, iz koga je on potpuno isključen, pojavljuje se kao posmatrač, a ne kao učesnik.
Jedna od osnovnih karakteristika haikua je kigo, koji predstavlja ključnu ili sezonsku riječ, vremensku ili neku drugu preciznu odrednicu dešavanja haiku trenutka. „Haiku mora da iznese ili nagovesti neku suprotnost između pojava, čija projekcija i razrada u složeno, nerazrešeno i nerazrešivo dijalektičko jedinstvo od strane čitaoca – daju opažajnoj skici od sedamnaest slogova pravi smisao, opravdava njeno postojanje“ (Aleksandar Nejgebauer). Pored kigoa, klasični haiku bi trbao da posjeduje kiređi, tj. pauzu nakon prvog, u drugom ili nakon drugog stiha, kojim se odvaja slika i radnja od zaključka, zatim mađiri itd.
Znatniji prodor haiku poezije na Zapad zbio se poslije Drugog svjetskog rata, na eks-jugoslovenske prostore sedamdesetih godina prošlog vijeka, a u Crnu Goru prije dvije decenije. U čuvenoj antologiji haiku poezije Dimitra Anakieva i Džima Kacijana „Knots“ (antologija haiku poezije zemalja jugoistočne Evrope „Čvorovi“, Tolmin, 1999) našlo se mjesta za sedam haiđina (haiku pjesnika) iz Crne Gore. Međunarodno udruženje književnih stvaralaca i umjetnika „Nekazano“, sa sjedištem u Baru, štampa svoj haiku časopis u kojem su zastupljeni autori iz cijelog svijeta. Štampano je nekoliko zbornika crnogorske haiku poezije, od kojih su nam poznati zbornici Dušana Đurišića i Branke Vojinović Jegdić. Zoran Raonić i autor ovog teksta su pripremili za štampu prvu antologiju crnogorskih haiđina.

Osmijeh starice

s čitulje nas obasja

osmijehom djevojčice.

*

Šuma polako

stigla do doma mog jer

oca mi nema.

*

Poj kukavice

jedino je kukanje

koje raduje.

*

Izvrnute košnice

pčelar jutros nađe.

Medvjed se gostio.

*

Mog malog psića

jutros pred kućom nema.

Sita lija spi.

Blagoje Vujisić