DAŠIĆEVA ISTORIJA DIPLOMATIJE – Prof. dr Draško Došljak

Prof. dr Draško Došljak

DAŠIĆEVA ISTORIJA DIPLOMATIJE

  „Što dalje pogledaš unazad, 

to ćeš dalje vidjeti unaprijed“

                                                                                          (Vinston Čerčil)

Profesor  dr. David  Đ. Dašić (Plav, 1941) objavio je knjigu „Istorija diplomatije“, sa podnaslovom: Evolucija diplomatskog metoda u političkoj istoriji.  Izdavač knjige je beogradski Institut za međunarodnu politiku i privredu, pod uredništvom ambasadora emeritusa prof. dr Čedomira Štrbca.

Iz biografije profesora Davida Đ. Dašića izdvajamo da je završio Ekonomski fakultet, zatim magistrirao i doktorira na Pravnom fakultetu u Beogradu, gdje je i biran u sva nastavnička zvanja, ali i stekao zvanje profesora emeritusa. Profesor Dašić je obavljao više javnih funkcija u SFRJ i Crnoj Gori, pored ostalih, ambasador u Saveznom ministarstvu spoljnih poslova i zamjenik šefa Sektora za međunarodne ekonomske odnose (1987 – 1989), generalni konzul SFRJ u Njujorku, izvanredni i opunomoćeni ambasador SRJ u Brazilu (1994- 1999) i šef Trgovinske misije Crne Gore u Vašingtonu (1999 – 2001). Objavio je oko 250 bibliografskih jedinica (knjiga, ogleda, studija, članaka, recenzija, prikaza, i dr).

Moto Dašićeve „Istorije diplomatije“ su riječi H. Dž. Trempla: „Mi nemamo vječne saveznike, i nemamo trajne neprijatelje. Naši interesi su vječni i trajni, a naša dužnost je da te interese slijedimo“.

U predgovoru ove kapitalne knjige, profesor Dašić navodi da je ona nastala kao plod njegovih predavanja iz Istorije međunarodnih odnosa i Diplomatije, koja je držao na osnovnim, magistarskim i doktorskim studijama na više univerziteta Zapadnog Balkana. Posebno, u predgovoru, ističe: „Shvatajući diplomatiju ne samo kao instrument i instituciju spoljne politike, nego i kao sveukupnu spoljnopolitičku aktivnost, u knjizi sam pokušao da opišem mnoge važne i najvažnije istorijske događaje i tok spoljnopolitičkih procesa koji su se zbili u prošlosti, više u onoj bližoj nego onoj dalekoj. U najkraćim crtama opisao sam ili samo spomenuo mnogobrojne ratove, borbe, sukobe, bune, pobune, ustanke, dinastičke svađe, državne udare, vojne diktature, vanredna stanja, pokolje, demonstracije, agresije, strane oružane intervencije i dr., kako iz vremena drevne i davne prošlosti, tako i iz vremena nove i najnovije povijesti svijeta“.

Pored Uvoda i Istorije diplomatije (29 -42), ova Dašićeva knjiga je koncipitana iz sljedećih djelova: Knjiga prva (Stara diplomatija: ad hok bilateralna i ad hok multilateralna diplomatija): Diplomatija u antičkom dobu (49 -119), Politički i diplomatski odnosi u srednjem vijeku (123235); Knjiga druga (Diplomatija u novom dobu do versajske konferencije 1919), Stalna bilateralna i ad hok multilateralna diplomatija do Berlinskog kongresa 1878. (243 – 341); Stalna bilateralna i ad hok multilateralna diplpmatija od Berlinskog kongresa 1878. do Versajske konferencije 1919. (345 – 436); Knjiga treća (Diplomatija u novom dobu poslije Versajske konferencije 1919); Stalna bilateralna i stalna multilateralna diplomatija do izbijanja Hladnog rata (443 – 535); Stalna bilateralna i stalna multilateralna diplomatija od izbijanja Hladnog rata do pada Berlinskog zida 1989. (538 – 631); Stalna bilateralna i stalna multilateralna diplomatija  poslije pada Berlinskog zida 1989. (639 – 715); Knjiga ćetvrta (Diplomatija mira i rata poslije Drugog svjetskog rata); Aktivna miroljubiva koegzistencija i mirovne inicijative (721 – 738); Globalna bezbjednost i poslije Drugog svjetskog rata (743 – 764); „Ratna diplomatija“ tokom Hladnog rata (769 – 804); „Ratna diplomatija nakon Hladnog rata (809 – 887).

U Zaključku ove obimne, pregledne i za intelektuani svijet nezaobilazne knjige, profesor Dašić podvlači: „Povelja Ujedinjenih nacija“ iz 1945. godine ostaje svetionik budučnosti svijeta i u 21. vijeku, jer ona svojim dalekosežnim poukama i jasnim porukama o očuvanju trajnog svjetskog mira omogućava pronalaženje najprogresivnijih demokratskih oblika organizovanja međunarodnog zajedništva građana, naroda i država. Sljedeća četiri osnovna cilja održivog razvoja: privredni prosperitet, društvena uključivost i kohezija, ekološka održivost i dobro upravljanje od strane glavnih društvenih aktera, uključujući vlade i poslovne krugove, moraju da budu kompas, zvijezda vodilja globalnog razvoja u periodu od 2015. do sredine vijeka“.

Knjiga profesora Dašića „Istorija diplomatije“ je urađena uz strogo poštovanje naučnosti – metodologije i tehnike naučnoga rade, te je ona sigurna i relevantna  literatura  za ovu oblast. Ko god želi da se bavi diplomatijom i politikom mora usvojiti sadržaje ove knjige. Ona nije interesantna samo za diplomate nego i za sve one koji žele da upoznaju istoriju čovječanstva. U ovome i jeste vrijednost ove kapitalne knjige. Njen sadržaj to potvrđuje! Očekivana knjiga od prof. dr i diplomate Davida Đ. Dašića.